Zagreb kroz slike
Dobro došli u Zagreb, glavni grad Republike Hrvatske! Zagreb je stari srednjoeuropski grad. Stoljećima se razvijao kao bogato kulturno i znanstveno te snažno trgovačko i gospodarsko središte. Nalazi se na sjecištu važnih prometnica između jadranske obale i srednje Europe.
Današnji Zagreb izrastao je iz dvaju srednjovjekovnih naselja koja su se stoljećima razvijala na dvama susjednim brežuljcima. Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, dok susjedni Gradec 1242. godine biva proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Oba ta naselja bila su okružena čvrstim bedemima i kulama, ostaci kojih su očuvani sve do danas.
Katedrala
Katedrala je najpoznatija građevina u Zagrebu koju morate vidjeti. Oko 1094. god. počelo se s gradnjom stolne crkve a završena je tek 1217. godine. Uskoro je teško stradala za provale Tatara (1242. god.), ali ju je već biskup Timotej (1263-1287) počeo temeljito obnavljati u gotskom stilu. Obnova je nastavljena u 14. i 15. stoljeću. U 16. stoljeću katedrala je utvrđena zidinama i kulama, a u 17. stoljeću dobiva svoj masivni renesansni toranj.
Požari i navala neprijatelja više su je puta oštećivali, ali najteži udarac ju je zadesio u potresu 1880. godine. Nakon potresa provedena je temeljita obnova katedrale u neogotičkom stilu (1880-1906), po nacrtima graditelja F. Schmidta i pod vodstvom Hermanna Bolléa. Tada je zagrebačka prvostolna crkva dobila svoj današnji oblik s dva vitka tornja, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili one barokne iz 18. stoljeća.
Kamenita vrata
Kamenita vrata dio su povijesnog obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca, podignutog u 13. stoljeću, jedina su od gradskih vrata koja još uvijek postoje, a svoj današnji oblik dobila su u 18. stoljeću. Mjesto je inače najpoznatije kao zavjetna kapelica sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada, čiji se blagdan slavi 31. svibnja, koji je ujedno i Dan Grada Zagreba. Naime, u velikom požaru koji je izbio 31. svibnja 1731., slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena je čitava i neoštećena usred vatrom uništenog područja, a izgorio je jedino okvir.
Trg bana Josipa Jelačića
Njime dominira kip bana Josipa Jelačića Dominika Fernkorna, danas okrenut prema jugu. Kada je kip 1866 prvi put postavljen na trg, gledao je prema sjeveru, prema Mađarskoj, a komunistička vlada ga je uklonila 1947. i preimenovala trg u Trg republike. 1990. je ceremonijalno vraćen trg. Na istočnoj strani trga nalazi se fontana koja je suvremena verzija Manduševca. Prema legendi, Zagreb je dobio ime po lijepoj Manduši koja je, zagrabivši vode iz tog zdenca, napojila vojsku koja je tuda prolazila.
Trg se nije oduvijek nalazio u krugu grada, već je bio prazna poljana ispod zidina Gradeca i Kaptola, na kojoj su obitavali došljaci kojima je pristup gradu bio zabranjen. Širenjem grada na Ilicu i Staru Vlašku i Trg bana Jelačića je postao najužim dijelom grada.
Hrvatsko narodno kazalište
Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu je svečano otvorena kazališna zgrada [1] za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište. Austro-ugarski car Franjo Josip I. došao je na otvorenje. Neobarokna zgrada HNK remek je djelo kasnog historizma austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera. Na ulazu u zgradu, nalazi se glasoviti Zdenac života, rad hrvatskog kipara Ivana Meštrovića iz 1905. godine, a postavljena je 1912. godine.
Zastor je oslikao naš poznati slikar Vlaho Bukovac, a bečki umjetnik Alexander Goltz je uredio strop u auditoriju. Prvi intendant je bio Jakov Gotovac. Gostovali su brojni međunarodni umjetnici kao što su: Franz Liszt, Sarah Bernhardt, Franz Lehar, Richard Strauss, Gerard Philipe, Vivien Leigh, Laurence Olivier, Jean-Louis Barrault, Peter Brook, Mario del Monaco, José Carreras i dr.
Lenucijeva potkova
Parkovna tradicija Zagreba je duga i bogata . Danas Zagreb ima 30 parkova koji se prostiru na ukupnoj površini od oko 400 000 m2. Najreprezentativnijim se primjerom smatra kompleks parkova u središtu grada pod nazivom Lenucijeva potkova (naziva se još i Zelena potkova). Čini je 7 trgova i vrt koji s tri strane, u obliku uglatog slova U, svojim zelenim površinama uokviruju urbanističke blokove Donjega grada. To su Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Botanički vrt, Trg Marka Marulića, Mažuranićev trg i Trg Maršala Tita.
Tek nakon Drugoga svjetskog rata slijed ovih trgova priznat je kao autentično graditeljsko djelo, a od 60-ih godina prošlog stoljeća naziv Lenucijeva potkova prihvaćaju svi – stanovništvo, znanost i mediji. Hotel Central nalazi se na rubu Lenucijeve potkove.
Crkva Sv. Marka
Izgrađena je kao trobrodna dvoranska građevina, izvorno iz 14. stoljeća, kao gradečka župna crkva. Župa se spominje 1261. godine. Prepoznatljiva je po raznobojnom zvoniku i krovu (A. Macetti i Machiedo) na kojem su grbovi grada Zagreba i grb Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, baroknoj lukovici i skladnom južnom pročelju na kojem je figuralno najbogatiji gotički portal u Hrvatskoj.
Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. je dozvolio održavanje sajmova na Trgu Sv. Marka i ispred same crkve. Ispred nje je Ambroz Matija Gubec, koji je bio vođa seljačke bune, okrunjen užarenom željeznom krunom.
Crkva Sv. Katarine
Crkva sv. Katarine je akademska crkva u Gornjem gradu. Gradili su je isusovci od 1620. do 1632. godine na mjestu istoimene dominikanske crkve iz XV. stoljeća. Sredinom XVII. st. uz crkvu isusovci su izgradili svoj samostan. Uzor za crkvu sv. Katarine bila je isusovačka crkva Il Gesu u Rimu. Crkva je više puta teško stradala od groma, požara i potresa.
Grički top
Grički top svakoga dana točno u podne pucnjem označava sredinu dana. Grički top se nalazi u kuli Lotrščak na Gornjem gradu i svakoga dana, već više od stotinu i deset godina puca točno u podne na spomen na jedan događaj iz zagrebačke prošlosti. Naime, prema legendi, Grički top s Lotrščaka ispalio je točno u podne hitac na turski tabor koji se nalazio preko Save te raznio pijetla što ga je kuhar na pladnju nosio paši. Nakon toga Turci su se razbježali i nisu napali Zagreb.
Mirogoj
Mirogoj, centralno zagrebačko groblje, je smješteno na obroncima Medvednice i smatra se jednim od najljepših groblja u Europi. Međutim, Mirogoj je također predivan park i umjetnička galerija na otvorenom. Zbog velikog broja sahranjenih znamenitih osoba Mirogoj se naziva hrvatskim Panteonom.
Nedaleko od mrtvačnice, u periodu između 1852. i 1873. godine nalazio se ljetnikovac Ljudevita Gaja, predvodnika Ilirskog preporoda. Nakon njegove smrti vlasti su 1873. otkupile cijelo imanje i rekonstruirali centralno zagrebačko groblje prema tome. Groblje je službeno otvoreno 6. studenog 1876., prvi ukop izvršen je dan kasnije. Prvi je na Mirogoju pokopan sportaš Friedrich Miroslav Singer, koji se ugušio plinom jer je zaboravio zatvoriti ventil. Na taj je pogreb došlo jako mnogo ljudi budući da je bio vrlo popularan. Poznati arhitekt Hermann Bollé dizajnirao je oblik groblja, upotrijebivši monumentalnu kompoziciju arkada, paviljona i kupola, isprepletenu s bogatom vegetacijom, dodavajući galeriju skulptura.